-- o arhivskoj građi koju čuvamo – o fondovima i zbirkama (popis fondova)
-- o uslovima pod kojim možete istraživati u Arhivu (čitaonica) ili se sa njom možete upoznati preko objavljenih informativnih sredstava (izdavačka delatnost)
-- o načinu na koji možete dobiti uverenje, overenu fotokopiju ili prepis dokumenta koji Vam je potreban za ostvarenje Vaših prava i obaveza (izdavanje uverenja)
-- o uslovima korišćenja naslova iz biblioteke Arhiva (biblioteka)
-- o uslugama koje pružamo pravnim licima i njihovim obavezama prema Arhivu.
O brojnim projektima Istorijskog arhiva Požarevac upoznaćemo Vas u odeljcima izložbe, predavanja, promocije ali pružićemo Vam i informacije o gostujućim izložbama i izložbama u pripremi (vreme svečanog otvaranja, trajanje izložbe, tema, program, učesnici).
Istorijski arhiv Požarevac čuva, sređuje i obrađuje oko 5000 metara arhivske građe koja datira iz perioda od 1791. godine do sedamdesetih godina prošlog veka. Da bi premostili barijere vremena i učinili arhivsku građu dostupnu javnosti arhivisti izrađuju naučno-informativna sredstva koja su početak svakog istraživanja. Arhivska građa se izdaje za istraživanja (u čitaonici), u javno-pravne i privatno-pravne svrhe (izdavanje uverenja – u prijemnoj kancelariji) i objavljuje ili izlaže (izdavačka delatnost, izložbe, promocije knjiga, predavanja).
Istorijski arhiv Požarevac pomoći će Vam izdavanjem uverenja, overenih fotokopija ili prepisa dokumenata koji se čuvaju u depou arhiva, a koji su Vam potrebni radi regulisanja Vaših prava i obaveza.
Zahtev za dobijanje overene fotokopije ili prepisa dokumenta možete podneti svakog radnog dana od 8 do 15 časova u pisarnici (prijemnoj kancelariji) Arhiva ili ga poslati poštom. Odgovor ćete dobiti u roku od 7 dana.
Pre podnošenja zahteva preporučujemo da nam se lično obratite radi informacije o arhivskoj građi koju čuvamo a koja bi mogla da bude odgovor na Vaš zahtev.
Ukoliko se utvrdi da se traženi fond nalazi u našem Arhivu, u zahtevu se potrudite da navedete sve ili što je moguće više traženih podataka, jer će se na taj način skratiti vreme traženja i povećati verovatnoća da će dokument biti pronađen. Podsećamo da je važno za osobe ženskog pola da navedu prezime koje su imale u vreme nastanka dokumenta (u vreme školovanja, zaposlenja, polaganja stručnog ispita, i sl.). Ha promenu naziva treba da obrate pažnju i pravna i fizička lica i da navedu tačan naziv u vreme kada je dokument nastao.
Podnosilac zahteva za dobijanje overene fotokopije ili prepisa dokumenta snosi određene troškove – republičku administrativnu taksu i taksu za troškove postupka, odnosno izdavanja uverenja. Radi preciznijih informacija molimo Vas da se obratite prijemnoj kancelariji Arhiva.
Napomena: Arhiv je ustrojio precizan cenovnik usluga pronalaženja dokumenata, a ukoliko se Vaš zahtev odnosi na istraživanje porekla porodice ili neko slično istraživanje, visina iznosa za tu uslugu zavisi od broja angažovanih radnika i vremena utrošenog za istraživanje.
Po završenom pronalaženju traženih dokumenata, a po izvršenoj Vašoj uplati, pozitivan ili negativan odgovor možete dobiti na kućnu adresu ili ga možete lično podići.
Svako pravno lice u procesu svoje delatnosti stvara registraturski materijal koji je ishodište vrednovane arhivske građe. Po Zakonu o kulturnim dobrima i drugim podzakonskim aktima pravna lica su obavezna da registraturski materijal, stariji od 30 godina, dostave Istorijskim arhivu koji će izvršiti njegovu valorizaciju i izdvojiti arhivsku građu za vremenski određeno ili trajno čuvanje.
Da bi pravno lice moglo da sprovede zakonski pravilan postupak čuvanja, evidentiranja i predaje registraturskog materijala, mora da donese svoju Listu kategorija registraturskog materijala sa rokovima čuvanja koja će postati validna tek po dobijenoj saglasnosti od nadležnog arhiva – na teritoriji Braničevskog okruga to je Istorijski arhiv Požarevac.
Isto tako Arhiv Vam, kao pravnom licu, može pomoći da izvršite pravilno sređivanje Vašeg registraturskog materijala.
Ukoliko želite da istražujete arhivsku građu iz fondova i zbirki Istorijskog arhiva Požarevac, obratite se našem Centru za informacije gde ćete dobiti informacije o fondovima i zbirkama koje Arhiv poseduje i čuva, gde ćete podneti zahtev za istraživanje sa obaveznim navođenjem teme istraživanja, svrhe i obavezom da po završenom istraživanju dostavite jedan primerak Vašeg rada. Centar za informacije, u skladu sa svojim mogućnostima, pružiće Vam podatke o sadržini građe i količini (sumarni i analitički inventari), određenim naslovima iz biblioteke Arhiva, i pomoći da u što kraćem vremenskom roku, dođete do fotokopiranih ili skeniranih dokumenata.
Pored zakonom propisanih poslova, Istorijski arhiv Požarevac, po Vašem zahtevu, prikuplja podatke o istorijatu ustanova i privrednih objekata na teritoriji Braničevskog okruga koji su potrebni za pisanje monografija ili izradu tematskih izložbi.
Ko može da istražuje?
Arhivsku građu može istraživati svaki državljanin Srbije i Crne Gore pod uslovima utvrđenim Pravilnikom o korišćenju arhivske građe u Istorijskom arhivu Požarevac. Po Zakonu o kulturnim dobrima strani državljani tek po dobijanju dozvole od Ministarstva za kulturu i medije RS mogu dobiti informacije o građi koja je predmet njihovog interesovanja.
Istorijski arhiv Požarevac, usled skučenog prostora u upravnoj zgradi (u ulici dr Voje Dulića br.10), nema opremljenu čitaonicu gde biste imali potpunu izolaciju prilikom Vašeg istraživanja, ali pomoći će Vam da u što je moguće kraćem vremenskom roku dođete do odgovarajućih podataka, svakog radnog dana od 8 do 15 časova. Omogućićemo Vam kopiranje i skeniranje željenih dokumenata, a vrednost izvršenih usluga predviđena je cenovnikom Arhiva.
Za istraživanje je dostupna sva sređena arhivska građa. Nije dostupna: nesređena, obolela arhivska građa, fondovi koji su na reviziji ili je u toku njihova priprema za mikrofilmovanje, kao i građa čije je korišćenje ograničio stvaralac ili pravni naslednik prilikom predaje građe u Arhiv.
Ukoliko istražujete arhivsku građu radi pisanja stručnog rada ili knjige, obavezni ste da Arhivu dostavite primerak.
Arhivska građa je kulturno dobro i njena zaštita je regulisana Zakonom o kulturnim dobrima i brojnim podzakonskim aktima. Predstavlja istorijski izvor prvog reda i ni na koji način se ne sme oštetiti, otuđiti ili uništiti. Pravilnikom o korišćenju arhivske građe predviđen je način na koji možete rukovati osetljivom arhivskom građom i zabranjena je svaka zloupotreba ili namerno oštećenje dokumenata. Takvi postupci su kažnjivi po navedenom Zakonu o kulturnim dobrima, Arhiv može zabraniti dalje istraživanje, a svaki pokušaj krađe dokumenata podleže sankcijama Krivičnog zakona.
Nadamo se da ćete Vaše istraživanje uspešno upotpuniti arhivskom građom iz naših fondova i zbirki.
PREGLED ARHIVSKIH FONDOVA I ZBIRKI |
|
A. ARHIVSKI FONDOVI DRŽAVNIH ORGANA, USTANOVA, |
|
ORGANIZACIJA I DRUGIH INSTITUCIJA |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
FAQ • Terms • Privacy Policy • About Us
Digital Archiving Solutions © 2011